Meksička atrakcija stiže u Zagreb: Rock’n’roll je postao dosadan, cumbia je buntovnički čin

Vrelo zvuka, program kluba Močvara kojem je fokus na promociji world music/etno glazbe, proteklih je godina u Zagreb doveo glazbenike iz više od 30 država diljem svijeta, ali među njima nije bilo previše umjetnika iz Latinske Amerike. No, i to će se sada promijeniti jer u nedjelju, 30. lipnja u Močvaru dolazi jedna grupa iz Meksika. I to kakva!

Sonido Gallo Negro postoje oko 15 godina, a u tom su se razdoblju profilirali kao jedna od najvećih meksičkih glazbenih atrakcija. Svoj glazbeni stil baziraju na cumbiji, tradicijskim ritmovima iz Južne Amerike, prije svega Kolumbije i Perua, ali njihova muzika je itekako moderna. Cumbiju spajaju s psihodeličnim rockom u raznim drugim modernim glazbenim pravcima pa nije čudno da se njihov stil naziva ‘psihodelična cosmic cumbia’.

Uoči zagrebačkog koncerta razgovarali smo s članovima grupe, a kako oni uvijek djeluju kao kolektiv nisu željeli istaknuti jednog ili više osoba koje su odgovarale na pitanja.

Stoga ovaj intervju čitajte kao svojevrsni proglas cijelog Sonido Gallo Negro kolektiva koji nam je za početak objasnio kako su se uopće počeli baviti cumbijom.
Odlučili smo svirati cumbiju kao buntovnički čin jer tih dana nije bilo novih bendova u rock’n’rollu koji bi nas inspirirali (poput grungea, punka itd.). Rock’n’roll je za nas postao dosadan, a istovremeno smo otkrili nevjerojatne snimke instrumentalne cumbije iz šezdesetih godina na buvljacima. To je za nas bilo otkriće, pa smo odlučili učiti i svirati tropsku glazbu. Većinom sviramo cumbiju, ali imamo i elemente mamba, danzona, cha cha cha… Zvuk benda mogao bi se opisati kao psihodeličan, svemirski, tropski i mističan.

Cumbia je glazbeni žanr koji je posljednjih godina prilično eksploatiran, s raznim bendovima diljem svijeta koji uzimaju cumbiju kao polaznu točku za svoju glazbu. Zašto mislite da je to tako?
Mislim da nakon pandemijskih ograničenja ljudi diljem svijeta više cijene interakciju među ljudima. Latinska glazba je savršena za to, to je ponovno uspostavljanje ljudske povezanosti. Cumbija je podatna glazba, s njom se može dosta igrati, može prenositi poruke i mnoge izraze. Ritam potječe od afroameričkih korijena i zato je tako snažan, isto kao što se dogodilo s rock’n’rollom.


Iako ne možemo pobjeći od cumbije i južnoameričkih utjecaja, najvažniji element u vašoj glazbi je i dalje psihodelija. Psihodelija se također može povezati s nekim tradicionalnim elementima, prvenstveno šamanskim ritualima. Je li taj aspekt prisutan i u vašoj glazbi?
Potpuno, naša glazba ima taj osjećaj mističnog svijeta. To je prikaz raznolike kulture Meksika. Postoji toliko toga u drevnoj kulturi Meksika što se ne može dobro opisati riječima, pa koristimo psihodelični pristup. Mislim da psihodelija omogućava vlastitu interpretaciju glazbe, možete zamisliti svoju priču o pjesmi, to je sloboda.

Tijekom svoje karijere surađivali ste s važnim diskografskim kućama poput Glitterbeat Records. Što takve kuće donose današnjem svijetu?
Mislim da je važno imati mrežu distribucije koju bendovi poput našeg ne bi mogli imati. Trenutno je svijet otvoreniji za latinske zvukove nego ranijih godina, a ti izdavači pridonose predstavljanju glazbe bendova dalekoj publici.

Što mislite o streaming servisima? Nedavno je CEO Spotifyja izjavio da je glazba samo sadržaj koji je danas lako napraviti. Što mislite o toj izjavi?
Možda je lako stvarati zvukove na laptopu, ali je teško ponovno stvoriti koncerte i iskustva poput slušanja vinila. Publika će uvijek tražiti najiskreniju umjetnost.


Vaš najnoviji album “Paganismo” izašao je prije dvije godine. Radite li na novom materijalu?
Da, radimo na novim pjesmama i suradnjama. Želimo izdati single s dvije pjesme do kraja godine, a vjerojatno i novi album sljedeće godine.

Od početka vašeg rada, uz glazbu ste koristili i vizualizacije. Koliko su vam one važne kao bendu?
Vizualna umjetnost je usko povezana s glazbom. Jorge Alderete je dio benda, on je priznati argentinski ilustrator, on radi umjetnost za bend i svira teremin.

Na posljednjem albumu obradili ste pjesmu “Model” od Kraftwerka. Što vas je inspiriralo za to?
Bila je to počast Florianu Schneideru kada je preminuo, ali mislim da Kraftwerkove melodije ponekad imaju sličnosti s cumbijskim melodijskim linijama.

U Hrvatskoj, ljudi nisu imali priliku vidjeti mnogo bendova poput vašeg uživo. Možete li našoj publici reći što mogu očekivati od koncerta u Zagrebu?
Pa, nosimo energiju i mističnost Mexico Cityja. Moći će plesati uz svemirsku cumbiju Sonido Gallo Negro.


Pitanja postavljao: Emir Fulurija
Više o koncertu saznaj ovdje.

Intervju: Škofja Loka

Pitanja postavljala: Laura Tandarić
Na pitanja odgovarao: Sale Ivanović

Uoči koncerta 27.6., porazgovarali smo s jedinim od najperspektivnijih bendova iz Srbije, Škofjom Lokom!

Za početak, možete se ukratko predstaviti našim čitateljima. Tko su Škofja Loka?

Škofja Loka je skupina umetnika i muzičara, živi entitet promenjivog oblika, čvrstog stava i jakih emocija, koji je u svom frontu oformljen kao bend, dok se u pozadini bavi najrazličitijim vidovima umetnosti.

Kako je započeo vaš glazbeni put?

Naš glazbeni put započeo je, kako to obično biva u poznatom nam univerzumu, susretom i poznanstvom. Jedan od osnivača skupine, Sale, upoznao je pre skoro četiri godine Milicu, jednu od dve frontmenke (aka Puslice iz pakla) u svom otvorenom umetničkom studiju Tricky Art, mestu za okupljanje dece, mladih i svih koji se osećaju poletno i koji su spremni za umetničko stvaralaštvo i istraživanja, koja je došla da se pridruži studiju kako bi naučila neke nove veštine. Desilo se instant energetsko prepoznavanje iz kojeg se brzo razvilo prijateljstvo, a onda je Milica jednog dana, dok je nešto stvarala u studiju, malo zapevušila. Saleta je veoma inspirisala boja njenog glasa, kao i cela aura koju nosi sa sobom i predložio je da se krene u pravljenje muzike. Posle par dana, napravljeno je nekoliko ideja za eventualne pesme i tako je sve počelo, bez instrumenata, samo uz pevanje melodija i tekstova.

Odakle crpite inspiraciju za svoj glazbeni i vizualni identitet?

Inspraciju crpimo iz svakodnevnice koja je volšebni preplet unutrašnjih i spoljašnjih dešavanja, iz sećanja i predviđanja, iz jakih i tananih emocija, iz želja i nasušnih potreba, iz svetla i mraka, iz boja, iz prirode i urbane prašume, iz zvuka i instrumenata, iz oblika reči, iz ritmova iz druženja sa decom, starima, vršnjacima, životinjama i biljkama, iz bola, radosti, patnje i uživanja, iz iskrenosti i najzad i iz LJUBAVI!

Škofja Loka – Nikad Niko

Od svih vaših koncerata, koji biste odabrali kao najdraži i zašto?

Nezgodno pitanje, ali verovatno bi se ceo bend složio da smo najveći emotivni naboj doživeli na nedavno održanom popodnevnom koncertu na otvorenom, na “Dorćol Placu”, kojim smo zvanično promovisali naše prvo izdanje. Mi subjektivno doživljavamo muziku Škofja Loke kao nešto što je najadekvatnije plasirati uživo pri dnevnom svetlu, ili još bolje kasno popodne kako bi ceo događaj ušao iz dana u noć, a to se upravo dogodilo na tom koncertu. Pored fantastičnog zvuka, još bolje publike i čitavog ambijenta jednog urbanog piknika u velikom beogradskom dvorištu u centru grada, gde je dobar deo publike brojao decu različitih uzrasta koje su roditelji doveli na koncert. U jednom trenutku se nekolicina dece popela na već prebukiranu binu, kako bi zajedno s nama pevali, igrali, zveckali i lupkali u ritmu. Takav prizor ti razbuca dušu na najsitnije čestice i ponovo sastavi u malo boljem obliku.

Ispričajte nam neku anegdotu vezanu uz bend!

Naš bend je anegdota. Često nam se čini da se uopšte i ne dešava nama, već nekom tamo. Anegdota je svaki put kad se skupimo u punom sastavu, što je dvocifreni broj ljudi, jer nam je ceo rad ovenčan humorom i zezancijom, a pauze u toj atmosferi su samo onda kad pevamo o nekim baš teškim stvarima. Jedna od najupečatljivijih anegdota je emotivna reakcija našeg basiste Derve i sve što je usledilo iz nje kad smo ostali bez piva u bekstejdžu na Demo Festu u Banja Luci. Neprepričljivo!

Vaš zagrebački koncert podržava Liveurope platforma. Koje je vaše mišljenje o Liveuropeu i njihovoj misiji?

Naše mišljenje o Liveurope misiji je najpozitivnije moguće, jer svedočiti tome da neka institucija podržava underground alternativne bendove u ovom veku, na bilo koj način, graniči sa naučnom fantastikom!

Da možete birati bilo koje mjesto na svijetu, gdje biste najradije svirali?

Teško je odgovoriti na ovo pitanje, jer nas je puno u kolektivu i svako bi imao bar deset svojih projekcija, ali evo, navešćemo neke: Maču Pikču, na pijaci u Lagosu, u Palestini bilo gde i besplatno, Etiopiji, selu Paniman na Filipinima, u pustinji Kalahari, na Tibetu, Islandu, Golfitu u Kostariki, a ne bi se žalili ni da odsviramo koncert na Vembliju.

Kakvi su vaši planovi za budućnost?

Planovi za budućnost su u skladu sa željama, da budemo zdravi i poletni, da stvaramo što više i da radimo samo ono što želimo, kad želimo i na način na koji želimo, bez kompromisa i gorkih pilula koje anesteziraju dušu.

Što nam spremate za Močvaru?

Spremamo poseban uvod u koncert, a sve ostalo će biti spontano!

Izvještaj: Jozef van Wissem

Jozef van Wissem najpoznatiji je svirač lutnje na svijetu, a samim time i avangardni genij iz svijeta srednjovjekovne glazbe. Izdao je više od 20 albuma punih izvrsnih glazbenih ostvarenja, s tim da je njegov posljednji album, pod nazivom Behold! I make all things new snimljen između 2019. i 2021. godine, a predstavlja neoklasično instrumentalno djelo.

Van Wissem posjetio nas je i u Močvari, gdje je svojim koncertom poveo slušatelje u čarobni svijet pun mračnih iskustava. U intervjuu za Muzika.hr naveo je kako na koncertu želi hipnotizirati sve prisutne, a u tome je svakako i uspio. Koncert je bio sjedećeg tipa, što je omogućilo stvaranje posebne i jedinstvene atmosfere, kao i pružanje dubljeg povezivanja sa samom glazbom. Hipnotičko prepiranje po žicama crne barokne lutnje uvuklo je slušatelje u jedno potpuno drugu dimenziju, vođenu očaravajućim i slojevitim kompozicijama.

Video: Jahvo Joža / SubsiteTV

Osim toga, Jozef je i u par navrata zapjevao, što je dodatno upotpunilo cjelokupni doživljaj koncerta, posebice zbog njegovog dubokog glasa pomoću kojeg je još više djelovao kao svojevrsna mračna i kult figura.


Datum koncerta: 28.5.2024.
Pisala: Martina Glumac (Volontiram u Močvari)
Video: Jahvo Joža / SubsiteTV

Izvještaj: Public Memory, Plazmatick

U zamračenoj Močvari, u zvučna lutanja poveo nas je Public Memory, pružajući nam pri tome svojevrsni smisao dok smo se gubili u glazbi.

Robert Toher, bruklinski producent koji djeluje pod pseudonimom Public Memory, posjetio nas je u sklopu turneje na kojoj predstavlja svoj posljednji album Elegiac beat. Njegovo stvaralaštvo predstavlja sablaznu kombinaciju hip hopa i elektronike dok dominantni elementi darkwavea ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim.

Na pozornici mu se pridružio i Plazmatick, odnosno vizionar Marko Mihalinec, jedan od VJ-ing pionira na ovim prostorima. Marko je skladao i soundtrackove za brojne filmove, no njegova glazba najbolje se može opisati kao zanimljiva kombinacija elektronike i trip hopa, često inspirirana technom i dubstepom.

Video: Jahvo Joža / SubsiteTV

Jednostavan scenski postav osigurao je intimnu atmosferu dok nas je zavodljivi plesni ritam uvlačio u jedno novo i inovativno iskustvo. Melodije i vibracije prožete kompleksnim emocijama pružile su uvid u jedinstven, zasad još neotkriven, kutak elektronske glazbe vrijednog daljnjeg praćenja i istraživanja.

Nadamo se da će Public Memory nastavljati odjekivati u tom prostoru, a ako niste imali priliku doći na koncert i iskusiti ovaj stvaralački genij uživo, svakako preporučamo da ga podržite i dopustite da Vas ponese u svoj svijet sintetičke hladnoće.

Datum koncerta: 14.5.2024.
Pisala: Martina Glumac (Volontiram u Močvari)
Video: Jahvo Joža / SubsiteTV

Močvarini DJ setovi Dirty Dancing i Vrelo zvuka u sklopu INmusic festivala #16

Zagrebački klubovi KSET, Močvara, Tvornica Kulture, Vintage Industrial Bar, Dva Osam i AKC Attack nositelji su DJ programa na 16. izdanju INmusic festivala!

Udruga koncertnih promotora PROMO ove godine obilježava 20 godina djelovanja i od svojih začetaka okuplja najvažnije hrvatske organizatore koncerata i festivala suvremene autorske glazbe. Zagrebačka nezavisna klupska scena ključna je u izgradnji publike za kvalitetne koncertne sadržaje i cjelogodišnjim glazbenim i kulturnim programima oblikuje zagrebačku i hrvatsku koncertnu ponudu te je logično da se okupi na najvećem nezavisnom hrvatskom festivalu suvremene glazbe. Ovogodišnji DJ programi na INmusic festivalu u realizaciji kultnih zagrebačkih klubova predstaviti će svu širinu programskog djelokruga i raznolikosti zagrebačke nezavisne glazbene scene i ponuditi uzbudljiv program za svačiji ukus!

Najbolji afterparty nakon INmusic headlinera uvijek je u Night Stageu, ove godine u posebnom produkcijskom formatu i s još uzbudljivijim programom. Prvu večer plesat će se uz kultni program Dirty Dancing by Klub Močvara, drugu festivalsku večer Radio Tvornica by Tvornica Kulture donosi omiljene hitove nakon live hitova Hoziera, a treći festivalski dan najrokerskijim afterom na Night Stageu zatvara Vintage Industrial Bar. Dnevni program Night Stagea isto donosi zanimljiv pregled povijesti okupljenih zagrebačkih nezavisnih klubova i najave koncertnih programa u sezoni pred nama.

Svima omiljeni Silent party sva tri festivalska dana na INmusic festivalu #16 preuzima jedina i uvijek mlada KSET Disco sekcija! Klub studenata elektrotehnike od sedamdesetih godina prošlog stoljeća ključno je i formativno mjesto za mlade entuzijaste na polju glazbe, fotografije, videa, planinarenja i još mnogo toga te kroz svojih 10 sekcija kroz volonterski angažman i učenje u praksi odgaja generacije. Na INmusic festivalu #16 članovi KSETa pokazat će svoja znanja u DJ programima, fotografiranju, video produkciji, community managementu i organizaciji izleta za goste festivalskog kampa.

Magičnom šumskom pozornicom INmusic festivala #16 inspiriranom bajkama Ivane Brlić Mažuranić, Šumom Striborovom ove godine vlada klub Dva Osam koji predstavlja čak tri izvrsna DJ crewa. Prvi dan festivala program vozi Decibale crew, drugi dan TranCeparent crew, dok će Šumu Striborovu u svitanje zadnjeg festivalskog dana otpratiti DROP crew.

Osim najaktualnijih mladih bendova svih profila – od hrvatskih srednjoškolaca okupljenih oko Superval festivala pa sve do meksičkog teatralnog eksperimentalnog rocka, Hidden stage tradicionalno donosi i odlične DJ setove. Kroz tri festivalska dana, svoje DJ programe će naizmjence predstaviti klubovi Dva Osam, AKC Attack i Klub Močvara:

1. dan INmusic festivala #16, 24.6. – New Gold Dream by Dva Osam i Dirty Dancing by Klub Močvara
2. dan INmusic festivala #16, 25.6. – Drugačija glazba i Puls scene by AKC Attack
3. dan INmusic festivala #16, 26.6. – Vrelo zvuka by Klub Močvara

INmusic festival #16 kao domaćin okupljenih klubova ne zaboravlja i svoje klupske početke – još kasnih 90ih, prvi koncertni koraci učinjeni su kroz program Multikultura. U sklopu programa Multikultura u Hrvatskoj su premijerno gostovali najvažniji svjetski world music glazbenici – od Cesarie Evore i Ibrahim Ferrera i kultnih Afro Cuban All Stars, preko rumunjskih Taraf de Haidouks i japanskih bubnjara Za Ondekoza, sve do Manu Chaa i Tinariwena, world music je bio i ostao univerzalna glazbena nit koja kroji i povezuje i program INmusic festivala od prvog izdanja 2006. godine. INmusic festival je u svojih 18 godina postojanja realizirao i ugostio niz europskih projekata koje povezuje ideja mobilnosti u glazbi i univerzalnosti glazbenog jezika te su programi Mulitkulturalizam u glazbi, Europavox, European Talent Exchange i mnogi drugi i u ovogodišnjem izdanju festivala itekako važne sastavnice glazbenog programa festivala. Povijest i budućnost INmusic festivala kroz prizmu world music korijena u sklopu posebnog programa Global Village preko puta World music pozornice ove godine će tijekom sva tri dana dočarati sigurna DJ palica jednog od najiskusnijih glazbenih urednika i kritičara u regiji, Ilka Čulića.

Bogat i raznolik klupski program nezavisnih zagrebačkih koncertnih institucija upotpunjuju već impresivan line-up i pridružuju se prethodno najavljenim nastupima svjetskih velikana The Smashing Pumpkins, Hozier, The National, Paolo Nutini, Röyksopp, Gossip, Viagra Boys, Dogstar, Bombay Bicycle Club, The Gaslight Anthem, Squid, Sleaford Mods, Ibibio Sound Machine, Descartes a Kant, Sprints, bar italia, Deadletter, Lucy Kruger & The Lost Boys i brojnim drugim izvođačima. Trodnevne festivalske ulaznice za INmusic festival #16 dostupne su putem službenog festivalskog webshopa po cijeni od samo 109 EUR (+ troškovi transakcije) te u Dirty Old Shopu (Tratinska 34, Zagreb) po cijeni od 109 EUR, dok su sedmodnevne kamperske ulaznice za samo 49 EUR (+ troškovi transakcije) dostupne isključivo putem službenog festivalskog webshopa. Ograničen kontingent jednodnevnih ulaznica dostupan je isključivo putem službenog festivalskog webshopa.

Intervju: ZbeLeTron “Ususret LezBijadi”

Pitanja postavljale: Maja Rogulj i Laura Tandarić

Močvara ove godine ponovno ima čast postati lokacijom održavanja LezBijade, lezbijske olimpijade! Ususret ovoj sportskoj manifestaciji, popričale smo sa ZbeLeTronom, kolektivom koji stoji iza njezine organizacije.

Evo, za početak i za one koji vas još ne znaju, možete li nam ukratko predstaviti što je ZbeLeTron, kada je nastao i što je njegov glavni poziv?
Zbeletron je udruga koja djeluje od 2009. godine, a bavi se organizacijom događanja za lezbijke, biseksualke i trans žene, s naglaskom na promicanje ženskog glazbenog stvaralaštva. Prve godine svojeg djelovanja posvetile smo kreiranju LGBT+ partyja na lokacijama koje ranije nisu ugošćivale takve programe kako bismo za zajednicu stvorile sigurna mjesta izvan komercijalnih domaćih LGBT+ klubova.

Kroz ovih 15 godina postojanja osluškujući zajednicu počele smo kreirati sve veći broj radionica, druženja, speed-datinga i sličnih sadržaja koji su nam služili kao mjesto susreta, učenja i međusobnog dijaloga. S vremenom smo odlučile sav prihod od party evenata uložiti upravo u takve programe. Čitav tim Zbeletrona funkcionira na volonterskoj bazi, a posebno smo ponosne na to što ekipa koja nam se pridruži ostane s nama godinama. Stvorile smo svoju malu obitelj, a više od svega veseli nas kada zarađena sredstva ne stavimo u svoje džepove nego ih doniramo sestrinskim inicijativama i osobama iz zajednice koje trebaju hitnu financijsku podršku kako ne bi ostale bez stana ili kako bi si osigurale zdravstvenu skrb koja im u Hrvatskoj nije omogućena.

Kada ste održale prvu LezBijadu i kako je tekla njena evolucija?
Prvu smo organizirale 2017. godine na Savskom nasipu. Te prve godine su nas prenijeli neki desni portali i imale smo preko 1500 attendova na FB eventu. Sjećam se da nam je cijeli FB wall bio pun trolova s raznim homofobnim i mizoginim komentarima. Kako nam je bilo važno da event ostane javan i otvoren za sve, ručno smo brisale sve te komentare i prijavljivale govor mržnje. Za taj event smo bile ekstra alarmirane. Platile smo zaštitare i podijelile redarske uloge ne znajući hoće li netko od tih trolova zaista doći tamo i raditi probleme. Srećom, nisu. Nakon tog vatrenog krštenja nekako smo ušle u mirnije vode, stvarno nismo naišle na probleme veće od sigurnosti publike. Trudimo se, kao i uvijek, naći i neke nove lokacije kako bismo povećale vidljivost queer zajednice i ‘zauzele’ nove prostore. Svaki put organiziramo Lezbijadu na isti datum kada se održava i Hod za život jer nam je izrazito važno pružiti zajednici safe zonu i osjećaj sigurnosti kojeg nam naši sugrađani pokušavaju oduzeti.

Slogan ovogodišnje LezBijade je “Rod za život”. Po čemu će ona biti posebna i zašto ste odabrale baš taj naziv?
Ove godine htjele smo ponovno staviti naglasak na to da Lezbijadu organiziramo baš da bi stvorile oazu mira za queer zajednicu na dan kada njihovi sugrađani hodaju protiv naših osnovnih ljudskih prava. Vlada u sastavu koji je trenutno formiran najdesnija je Vlada u novijoj povijesti Hrvatske. Program DP-a, koji će iduće 4 godine itekako utjecati na naše živote, direktno je usmjeren na ukidanje prava za koja se LGBTIQA+ zajednica borila godinama – žele zabraniti sklapanje istospolnih partnerstava i zabraniti posvajanje djece istospolnim partnerima. Desnica se do sada, da bi relativno zadovoljila norme Europske Unije, barem trudila kamuflirati napade na naša prava, a sada otvoreno i direktno zagovara zabranu educiranja mladih o ovim temama, ukidanje naših teško stečenih prava, “otklon od rodne ideologije”, cenzuru medija, itd. To su ljudi koji se ne libe javno priznati da smatraju da su iznad 10% populacije koju u Hrvatskoj čine LGBTIQA+ osobe. Rod za život izabrale smo kao slogan jer želimo skrenuti pažnju na jačanje antirodnog pokreta u Hrvatskoj, a ujedno i zajednici poručiti da su naši rodni identiteti, pravo na samoodređenje i zdravstvenu skrb naša temeljna ljudska prava za koja se ne smijemo prestati boriti. Trans i rodno varijantne osobe trenutno su najugroženija skupina queer zajednice, a naša je poruka – vaša borba je i naša borba!

Koja je najluđa disciplina koju ste dosad imale na LezBijadi?
Svake godine se trudimo osmisliti neku novu disciplinu i trudimo se da budu što kreativnije i zabavnije, a opet svaki put disciplina ‘otkopčavanje grudnjaka na 4 metra leđno’ izazove najviše uzbuđenja jer svi misle da su najbolji:e u tome (čak i publika) pa bude prava navijačka atmosfera dok se one muče s grudnjacima.

Možete li s nama podijeliti neku šaljivu anegdotu iz prošlosti takmičenja na LezBijadi?
Najdraži takav trenutak bio je jedne godine kada smo imale disciplinu ‘treasure cunt’ gdje je cilj bio pronaći predmete koje smo sakrili po prostoru gdje se Lezbijada održava. Tema je bila skupiti predmete koji čine obavezni kit za preživljavanje prekida. Mi smo sakrile predmete poput paketića normabela ili CD-a T.A.T.U., a natjecateljice su u jednom trenu očito prestale pratiti mapu i donosile su okolne predmete koje su našle u šumi pa smo tako dobile satelitski tanjur, sjekiru, tačke i slično.

Koliko se zagrebačka scena promijenila otkad ste pokrenule ZbeLeTron, ima li po vašem mišljenju dovoljno LGBTQI+ događanja?
Nikad nema dovoljno LGBTQI+ događanja! Ali moramo priznati da se krvna slika LGBTQI+ tuluma i događaja poprilično popravila od vremena naših početaka do današnjeg dana. Prije desetak godina ekipa iz House of Flamingo pokrenula je Drag Queen scenu u Hrvatskoj. U međuvremenu su od “simpatične” queer inicijative i tuluma za 200 ljudi postali produkcijska zvijer – što dokazuje i angažman njihove Jovanke Broztitutke na Eurosongu u Liverpoolu prošle godine, kao i svi njihovi eventi u protekle 4 godine koji se mahom rasprodaju i po 2 tjedna prije samog eventa. Ali, scena se posebno razvila u protekle 3-4 godine. Oformila se Swashtara koja sada na mjesečnoj bazi organizira queer tulume, a koja također popuni svaki prostor u kojem organizira event. Imamo tu i druženja AUT – Inicijative Filozofskog, ZaPravo! I mnogih drugih volonterski baziranih inicijativa koje na svojim “malim” partyjima također okupe 200-tinjak ljudi. I to je samo što se tiče partija – u Zagrebu trenutno postoji 15-tak udruga/inicijativa koje na redovnoj bazi organiziraju tribine, radionice, druženja i razne druge evente za zajednicu. Naša prijateljica i suradnjica DJ Doxia nedavno je pokrenula i klupski program Her/Etic tako da i LGBTQI+ clubbing isto dobiva uzlaznu putanju 🙂 

Trenutno se u sferi popularne indie glazbe i popa događa “lezbijska renesansa”, sa sve više autorica koje pišu pjesme koje su otvoreno kvir (Chappel Roan, Renee Rapp, Boygenius, Billie Eilish…). Jeste li primijetile sličan trend kod nas/u regiji i može li se uopće govoriti o nekom univerzalnom lezbijskom ukusu?
Ne postoji univerzalan ukus ni u samoj indie glazbi, pop glazbi ili nekom drugom žanru, čak ni dubstep koji je nekad harao top ljestvicama nema samo jedan izričaj, u toj podvrsti se isto može naći različitih smjerova koje onda veže sinkopa i ritam koje su glavne okosnice ovog žanra. S indie i pop glazbom smo se nekako najviše povezivale, pa je valjda i logično da iz indie glazbe izrone neke prve outane mainstream glazbenice, a pop, koji je uvijek dio mainstreama, donosi te lezbijske stihove do uha svakog čovjeka, tako da i vaša baka može zapjevati “Girls like girls like boys do, nothing new” ili makar “I kissed a girl and I liked it”. 

Također, ljudi su vjerojatno shvatili da to šta su kvir nije nužno pucanje samom sebi u nogu – iako je zapadno društvo i dalje protkano kvirfobijom u raznim sferama, ipak je situacija bolja nego prije npr. 20 godina. Kvir ljudi su predobra publika i ako si kvir izvođač, naići ćeš na veliku podršku. Sad, nije to neki svjesni korak, nego se desi prirodno; u pjesmama pišeš o vlastitom iskustvu, tako da ako si kvir, naravno da ćeš pisati kvir stvari i privlačiti kvir publiku.

Podijelite s nama par pjesama za nabrijavanje na lezbijadu!
Hrvatska himna, naravno.

Sam Smith ft. Kim Petras – Unholy
MUNA – Silk Chiffon
Troye Sivan – Rush
Hayley Kiyoko – Curious

Chappell Roan – Red Wine Supernova
Billie Eilish – Lunch (ako ju nabavimo do tad!)
I naravno “Zagi – Zagi – Zagreb”, službena himna Univerzijade u Zagrebu 1987., jer zašto ne.


I za kraj, kakvi su ZbeLeTronovi planovi za budućnost?
Daleka budućnost se još raspetljava, a prije ljetnog odmora slijedi nam još nastup na Karlovac Prideu (8.6.) i Pula Prideu (22.6.). Na jesen ponovo otvaramo sezonu plesnim događajem odnosno partyjem, zatim slijedi program psiholoških radionica, DJ radionica te Lez of the Year event koji organiziramo krajem godine. Veseli nas što dolaskom novih članica raste i broj programa koji nudimo, a želja nam je da nastavimo osluškivati potrebe zajednice i kreirati programe baš prema njenim potrebama.

Predizborni zahtjevi: ZA JAVNU KULTURU DOSTUPNU SVIMA

Pro-NGO prenosi:

Objavljujemo predizborne zahtjeve kojima ukazujemo na konkretne štetne prakse Ministarstva kulture i medija u prethodna dva mandata i dajemo prijedloge za poboljšanje, s ciljem da se u nadolazećem razdoblju otvori prostor za stvaranje novog i uključivog smjera za razvoj kulturnih politika

Predizborni zahtjevi: ZA JAVNU KULTURU DOSTUPNU SVIMA

Uključite se i podržite kampanju kroz potpisivanje zahtjeva, dijeljenje objava i direktnu komunikaciju sa svojim suradnicima.

PODRŽITE ZAHTJEVE!

POTPISNICI/CE

Potpisi se skupljaju do 15.4. i bit će javno objavljeni na www.clubture.org 

Poziv na stručni skup za organizacije civilnog društva u okviru projekta Pro-NGO

Pozivamo vas na stručni skup za organizacije civilnog društva u okviru projekta Pro-NGO. Prvi dan, 29.4., održava se online od 10 do 14h.
Drugi dan, 30.4., putujemo u Belišće, na Citadelu Inkluzivne kuće Zvono.
Za oba termina je potrebna prijava, a za drugi dan je broj sudionika ograničen, stoga što prije ispunite prijavni obrazac

Skup će omogućiti više modela stručnog usavršavanja, umrežavanja i razmjene iskustava kroz teme europskih programa, radničkih prava i financijskog upravljanja.
Željka Markulin iz Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske (UZUVRH) će predstaviti  EU program „GRAĐANI, JEDNAKOST, PRAVA I VRIJEDNOSTI“ (CERV)

Sven Janovski iz sindikata Skupa i Sunčica Brnardić iz Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske (SSSH) će predstaviti rezultate i zaključke istraživanja „Radnici i radnice u nezavisnom sektoru“.

Blaženka Sečkar iz konzorcija Pro-NGO će predstaviti softver za financijsko upravljanje razvijen u okviru projekta.
Za upite vezane uz skup možete se obratiti na vanesa@mochvara.hr i leo@mochvara.hr


Nositelj projekta je Udruženje za razvoj kulture „URK“, a ovaj projekt provodi se u partnerstvu s još 5 organizacija – Gong, O.A.ZA., Udruga “MI” – Split, Inkluzivna kuća Zvono te Scanteam.
▂▂▂
Više o projektu Pro-NGO pročitajte ovdje.

“Mance – Tajna starog hrasta” na 10. mjestu Telegramove liste najboljih ovogodišnjih knjiga

Koje su to najbolje knjige objavljene u 2023. godini koje svakako trebate pročitati, za Telegram govore istaknuti književnici i književnice, književni kritičari i kritičarke Boris Beck, Zoran Ferić, Marko Gregur, Miljenko Jergović, Dragan Jurak, Andrijana Kos-Lajtman, Karolina Lisak Vidović, Petra Miočić Mandić, Luka Ostojić, Snježana Pavić, Jadranka Pintarić, Jagna Pogačnik i Tanja Tolić.

Kliknite na poveznicu i bacite oko na listu Telegramovih najboljih izdanja među kojima se našlo i naše — “Mance: Tajna starog hrasta”:

Error: Embedded data could not be displayed.

Knjiga se može kupiti u klubu Močvara za vrijeme svakog programa (www.mochvara.hr) po cijeni od 50 €. Knjiga će biti dostupna i u nizu knjižara i glazbenih dućana, a popis prodajnih mjesta je sljedeći:

Zagreb
Močvara – Trnjanski nasip bb
Dobra knjiga – Trg bana Josipa Jelačića 17
Znanje Bookshop Zagreb – Gajeva 1
Hoću knjigu Megastore – Bogovićeva 7
Rockmark – Ulica Hrvatske bratske zajednice 4
Stripovi na kvadrat – Preradovićeva 34
Planetopija – Ilica 68
Menart – Avenija Dubrovnik 16 (Avenue Mall)
Bookara – Maksimirska 39
UPI2M BOOKS – Medulićeva 20
Strip knjižara Asteroid B612 – Gajeva 17
Dirty Old Shop – Tratinska 18

Zaprešić
Znanje West Gate – Zaprešićka 2, Jablanovac

Rijeka
Znanje -Užarska 1

Pula
Planetopija – Fontička 8

Webshop:
PDV Records