• A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A

Kalendar

STUDENI 2022.
PUSČPSN
1
13
1417
    
       

MOČVARNA AKADEMIJA: VOLONTIRAM U MOČVARI



MOČVARNA AKADEMIJA: VOLONTIRAM U MOČVARI (INTERVJU)

USUSRET HRFF-U: PROJEKCIJA FILMA SHADOW GAME I RASPRAVA O TEMI SUVREMENIH MIGRACIJA ZA MLADE
1.12.2021., klub Močvara

Intervju vodili: Tihana Magdić, Benjamin Lovrenović
Lektorirala i uredila: Ramona Boban - Vlašić
Posebni gosti su bili učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. S njima su ukratko porazgovarali prije intervjua s voditeljicama rasprave.
Učenice i učenici iz ŠPUD-a

Kakvi su vaši dojmovi o filmu Shadow Games?
Petra: Već sam znala pola toga sto se događa na granicama, ali me najviše razočarala Hrvatska policija, nisam znala da je toliko grozno i da muče ljude pogotovo djecu mislim da su to osnovna ljudska prava koja svi moramo imati.
Franka: Bilo je jako teško pogledati film jer me šokirala brutalnost policije, šokantno je za vidjeti sve sto se događa, a ne da se samo vidi na internetu jer ne shvaćaš značajnost kao kada vidiš ljude kojima se to dogodilo. Jos uvijek mi je lijepo vidjeti da se ta djeca mogu družiti i igrati unatoč okolnostima.

Smatrate li da problem migracija treba više biti zastupljen u medijima i da javnost treba vise informirati o fenomenu i problemu migracijama?
Karmen:
Govori se premalo o tome jer ostatak države nije svjestan o stvarima koje se događaju. Samo znaju da ih ne žele pustiti u EU, ali ne i o opasnostima kroz koje prolaze.
Maks: Očekivao bih od mojih roditelja ili u školi da me netko nauci, ali zapravo da saznaš vise moraš sam potražiti na internetu, a ja bih vise očekivao da se uči ljude o migracijama.


 

INTERVJU S LANOM JURMAN I SAROM KEKUŠ IZ CENTRA ZA MIROVNE STUDIJE

Koja je vaša uloga u Centru za mirovne studije i što podrazumijeva vaš posao?
Lana: Ja sam Lana, radim u Centru za mirovne studije gdje se bavim obrazovanjem. S profesorima i nastavnicama bavimo se ljudskim pravima, građanskim odgojem i općenito hrvatskim obrazovnim sustavom. Uglavnom se bavimo usavršavanjem nastavnika da se bave ovim teškim temama, zbog čega vjerojatno i nisu dovoljno prisutne u našem obrazovnom sustavu.
Sara: Ja sam Sara, radim u Centru za mirovne studije gdje radim na programu integracije azilanata, temama ljudske sigurnosti, te migracijama i izbjeglištvom. Primarno se bavim temama ljudskih prava izbjeglica; odnosno kršenjima njihovih ljudskih prava, nezakonitim protjerivanjima na granicama, ali isto tako i određenim dijelovima integracije. Naš program općenito se bavi samim pravom na kontekst izbjeglica, ali se isto tako bavimo temom migracija posebice osvještavanjem javnosti po pitanju prihvaćanja i uključivanja stranaca u društvo, a onda i sa samim izbjeglicama i drugim strancima na brojnim pitanjima, npr. pomoć pri pronalasku posla, učenju jezika itd. Isto tako radimo s volonterima koje spajamo s ljudima kojima je potrebna pomoć.

To se sve radi u sklopu CMS-a?
Lana: U sklopu CMS-a imamo i Mirovne studije. To je program za sve osobe starije od osamnaest godina koje zanimaju ove teme. Program traje šest mjeseci, a bavimo se ne samo migracijama nego i raznim temama kao što su ekonomske nejednakosti, rod, spol, feminizam itd.

Kako bi ste opisali stanje s migrantima u regiji i Hrvatskoj?
Sara: Mislim da se situacija pogoršava iz godine u godinu. Vidimo brojne osobe koje su ostale zatočene izvan granica EU i koje nemaju uvjete za traženje azila u zemljama gdje nemaju dovoljan kapacitet za pružanje zaštite. Ti ljudi ne mogu nastaviti dalje do zemalja u kojima bi im se ta mogućnost pružila, a isto tako nemaju priliku vratiti se kući jer tamo ne bi preživjeli. Nažalost, vidimo da Europa sve više mijenja svoju politiku prema zatvaranju granica. Ne primaju azilante, ne daju im utočiste i izlažu ih sve većim opasnostima. Ni s političke strane situacija nije optimistična, ali informiranjem građanstva o ovim temama možemo postići da se situacija barem malo poboljša.

Što se poduzima kako bi se smanjila i spriječila brutalnost policije na granicama?
Lana: Aktivisti, novinari, brojne organizacije civilnog društva i drugi pojedinci u centru za mirovne studije godinama aktivno rade na sakupljanju dokaza, podizanjima kaznenih prijava, te kroz strateške slučajeve pokušavamo postići promjene u pravnoj praksi. Međutim, to je poprilično teško, a glavni razlog su politike koje upravljaju time kako će stanje izgledati. Rekla bih da je napora puno, ali uspjeha manje iako ih ima. Prije dva tjedna Europski sud za ljudska prava prihvatio je da Hrvatska nezakonito protjeruje ljude što je jedna jako važna sudska i politička promjena. Nadamo se da ćemo vidjeti nekakve promjene u našoj državi nakon ove presude.

Ostaju li migranti u Hrvatskoj ili im je cilj doc do bogatijih zemalja?
Sara: Zapravo je mit da oni žele proći do bogatijih zemalja. Puno je faktora koji utječu na njihove želje. Prvi odabir su zemlje koje će migrantima dati azil. U samom filmu smo mogli vidjeti neke osobe koje u Hrvatskoj uopće nisu priznate kao izbjeglice. Na primjer, Afganistanci su sačinjavali veliki broj tražitelja azila u Hrvatskoj, ali im Hrvatska te azile nije odobravala jer su smatrali Afganistan sigurnom zemljom. Sada se pokazalo da Afganistan nije sigurna zemlja, ali još nije poznato hoće li im država priznati azil. Drugi razlozi su jezik zemlje u kojoj će tražiti azil te imaju li tamo rodbinu ili prijatelje.

Koje je prosječno vremensko razdoblje za dobivanje azila u Hrvatskoj i kakvi im se uvjeti pružaju?
Lana:
Kod nas prvu odluku donosi Ministarstvo unutarnjih poslova. Ako donesu negativnu odluku osoba može ici na Upravni sud, žaliti se i u tom slučaju Upravni sud odlučuje. Međutim dok bi neki normalan rok bi bio oko šest mjeseci, tražitelji azila čekaju i po dvije godine na odobrenje. Za to vrijeme su smješteni u prihvatilištu za tražitelje azila gdje imaju svoju sobicu ako trenutni kapacitet to dopušta. Ali njih zakon i dalje ne priznaje kao osobe kojima treba integracija. Dakle tražitelji azila provedu oko dvije godine bez mogućnosti pristupa službenim tečajevima jezika, a pristup zapošljavanju imaju tek nakon devet mjeseci čekanja odluke. Dakle mnogi segmenti života su im na čekanju.

Što svatko od nas može učiniti za poboljšanje trenutne situacije?
Sara: Rekla bih da se možemo sami što više educirati o ovoj temi kako ne bismo prenosili senzacionalističke vijesti koje nemaju uporište u činjenicama, da provjeravamo kakvo je stvarno stanje i da širimo svijest među bliskim ljudima te da se osobe kojima je migracija zanimljiva tema mogu javiti nama ili nekoj drugoj organizaciji. Postoje brojne organizacije u Hrvatskoj i diljem Europe kojima se može financijska pomoć donirati i tako isto na humanitaran način pomoći ljudima...

Kakvo je trenutno stanje na granicama i u azilima zbog COVID-a?
Sara i Lana:
Situacija je jako teška. Kao prvo, pristup zdravstvenoj zaštiti je katastrofalan. Trebamo imati na umu da duž Balkanske rute postoje kampovi koji jesu službeni i gdje se određeni broj osoba može registrirati kao tražitelji azila ili dobiti neki tip skrbi na određeno vrijeme, ali veliki broj ljudi prepušteno je samima sebi, životu u improviziranim kampovima gdje nisu sigurni i gdje djeca bez pratnje kao i u filmu preživljavaju u okruženju koje nije nimalo sigurno. Nemaju pristup hrani, lijekovima i kamoli cjepivima. Situacija po pitanju otvorenosti kampova se ne poboljšava odnosno osobe ako napuštaju kampove kako bi dalje putovali, vrlo često se u te kampove ne mogu vratiti, a treba imati na umu da su kampovi kao masovni tip smještaja užasno opasni za daljnje širenje bolesti. Pogotovo kad u toj situaciji imamo ljude koji su mjesecima i godinama iznemogli i jako niskog imuniteta. Za njih je dobivanje korone jako opasno. Nažalost, situacija se ne poboljšava jer Europa ne samo u situaciji s COVID-om već i s političkih razloga otežava njihov dolazak do sigurnosti, a COVID ih dodatno ugrožava.

Projekcija filma dio je međunarodnog EACEA projekta "Shadow game".
Radionica se održava u sklopu projekta Močvarna akademija kojeg je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Zajedno do fondova EU. Više o Močvarnoj akademiji saznaj na mochvara.hr/akademija.

Močvara koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšala funkcionalnost stranice.