• A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A
  • A

Kalendar

STUDENI 2018.
PUSČPSN
5711
121314
19
29  
       

INTERVIEW: FILIP PACAK



INTERVIEW: FILIP PACAK (OLUJA FEST, SUBSONIC EVENTS)

Interview povodom tribine "Zahrđalo željezo: Kamo ide metal scena u Hrvata?" 07.02.2018.
Objavljeno: 05.02.2018.
Pitanja postavljao: Augustin Kvočić.

Što te je potaknulo da na sebe preuzmeš projekt kao što je Oluja Fest?
Metal festivali su mi dugo vremena bili iznimno interesantan dio scene i htio sam uvijek sudjelovati u organizaciji jednog na domaćem terenu. Skroz slučajno sam naletio na neke plakate od Oluja Festa u prostoriji gdje prijatelji sviraju, te su me oni uputili u cijelu tu priču. Ideja mi se činila odličnom i nije mi bilo jasno da se tako nešto više ne održava u Hrvatskoj. Tako sam nekako odlučio okušati se i u tome, pa možda na neki način uspijemo potaknuti jednu lagano uspavanu scenu.

S kojim se teškoćama suočavaš prilikom organiziranja koncerata? Gdje leži najveća teškoća – na strani bendova ili potencijalne publike?
To je dosta diskutabilna tema, ali realno, obje strane imaju svoje pluseve i minuse. Problem je u tome što je scena mala i potražnja za metal koncertima je u padu, a publika je istovremeno i dosta izbirljiva. Metal se dijeli na jako puno podžanrova i redovito se događa da jedan black ili death metal event gotovo sigurno neće privući, recimo, heavy metal publiku. To je samo jedan primjer i treba se uzeti to klasificiranje s dozom odmaka, ali poanta je da je teško zadovoljiti publiku koja je, na prvu, veoma slična, a opet toliko različita. Ima puno poteškoća pri organizaciji koncerata i svaka organizacija nekakvog eventa ima određene negativne i pozitivne aspekte, tako da ne bih izdvajao neke konkretne primjere. Stvar je u tome da se neke stvari veoma lagano dogovore s jednim agentom, dok se s drugim treba navlačiti oko iste, pa to sve nekako pada u kategoriju "ovisi s kime radiš", a tako je i s bendovima. 

U kojem smjeru ide metal scena? 
Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje, iskreno, ali nadam se da ide na bolje. Istina je da je jako pala scena i da iz mnogih razloga ne izgleda dosta dobro, ali nekako smatram da sve ima svoje uspone i padove i da postoji šansa da se tu nešto malo pokrene. Bitna je priča na koju se ljudi mogu zakačiti jer se onda osjećaju kao dio kolektiva. Dojma sam da toga kod nas ima sve manje i manje. Možda se varam, ali ja ne osjećam više taj impuls. Vidim jako puno klinaca koji su dio metal populacije i dolaze na razno razne slušaone i partye, a na koncertima ih je možda 5, ako i toliko. Tu je isto dosta veliki problem, što ne privlačimo nove generacije u mjeri u kojoj bi trebali. Ponekad iznenade i pojavi ih se 30, 40, 50, ali to su isto veoma ekskluzivni i rijetki primjeri. Kad podvučem crtu, rekao bih da scena nije mrtva i ima momenata u kojima zablista, ali su toliko rijetki da mi je u potpunosti jasan dojam većine ljudi da je to sve osuđeno na propast. 

Pogledaj sve interviewe